REVOLUCIONARNO NAUČNO OTKRIĆE:
Čovječja ribica nije jedna vrsta – postoji ih čak devet, a jedna živi ISKLJUČIVO u BiH!
ZANIMLJIVOSTIVIJESTI
10/23/20263 min read


Dugogodišnja naučna misterija koja obavija jedan od najfascinantnijih podzemnih organizama na planeti konačno je razjašnjena. Najnovija opsežna genetička i morfometrijska istraživanja pokazala su da čovječja ribica (Proteus anguinus) nije jedinstvena vrsta, kako se vjerovalo stoljećima, već kompleks od čak devet različitih vrsta!
Još važnija vijest za našu regiju i domaću naučnu javnost jeste podatak da je potvrđeno postojanje potpuno posebne, endemske vrste koja živi isključivo u podzemnim vodama Bosne i Hercegovine.
Stoljetna zabluda i moderna nauka
Od prvog naučnog opisa iz 1768. godine, čovječja ribica smatrana je jednom te istom vrstom koja naseljava dinarski krš od sjeveroistoka Italije, preko Slovenije i Hrvatske, pa sve do Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Međutim, primjenom najsavremenijih metoda analize DNK (ekstrakcijom tzv. environmental DNA ili eDNA iz podzemnih voda) te detaljnim skeniranjem anatomskih struktura pomoću mikrotomografije, tim međunarodnih biologa i speleologa utvrdio je da su se populacije u različitim podzemnim slivovima izolovalе i evolutivno razdvojile prije više miliona godina.
Ključne činjenice o novom otkriću
* Devet zasebnih vrsta: Naučnici su unutar dosadašnjeg roda Proteus identifikovali 9 genetski i morfološki odvojenih evolutivnih linija (vrsta).
* Jedinstveni endem u BiH: Jedna od devet novopriznatih vrsta obitava isključivo u krškom podzemlju Bosne i Hercegovine (primarno u slivovima rijeka Trebišnjice, Neretve i podzemnim sistemima Hercegovine). Ova vrsta predstavlja unikatno prirodno blago naše zemlje.
* Milioni godina izolacije: Analize pokazuju da su se ove vrste počele razdvajati još u periodu miocena i pliocena (prije 5 do 12 miliona godina), kada su podzemni vodeni tokovi Dinarida formirali odvojene pećinske sisteme.
* Evolucija u mraku: Iako na prvi pogled sve izgledaju gotovo identično — slijepi vodozemci blijedo-ružičaste kože sa spoljašnjim škrgama — genetske razlike između pojedinih vrsta čovječje ribice jednako su velike kao razlike između potpuno različitih životinjskih vrsta na površini.
Zašto je ovo otkriće alarm za uzbunu?
Iako je vijest o devet vrsta naučna senzacija, ona istovremeno donosi i veliku zabrinutost za zaštitu okoliša.
Dosadašnji status čovječje ribice kao "jedne vrste" davao je lažnu sliku o njenoj brojnosti. Kada se ukupna populacija podijeli na devet zasebnih vrsta, to znači da je broj jedinki svake pojedinačne vrste drastično manji nego što se mislilo.
* Ugroženost lokalnih vrsta: Pojedine vrste sada se smatraju kritično ugroženima jer naseljavaju samo nekoliko pećinskih sistema ili jedan jedini vodeni sliv.
* Ranjivost na zagađenje: Podzemne vode u kršu izuzetno su osjetljive na hemijsko zagađenje s površine, pesticide, otpadne vode i nelegalnu gradnju. Zagađenje samo jednog podzemnog toka u BiH sada može dovesti do potpunog izumiranja čitave jedne vrste!
Čudnovati vladar podzemlja: Šta čini čovječju ribicu posebnom?
Za čitaoce koji žele znati više, podsjećamo na fascinantne biološke karakteristike ovog jedinstvenog vodozemca:
* Životni vijek: Može živjeti preko 100 godina, što je čini jednim od najdugovječnijih vodozemaca na svijetu.
* Preživljavanje bez hrane: Zbog izuzetno sporog metabolizma, čovječja ribica može preživjeti bez trunke hrane i do 10 godina.
* Život u potpunom mraku: Nemaju razvijene oči, ali posjeduju izuzetno razvijena čula mirisa, sluha i sposobnost detekcije slabih električnih polja drugih organizama u vodi.
Zaključak: Potreba za hitnom zaštitom u BiH
Ovo otkriće stavlja Bosnu i Hercegovinu u sam vrh evropskog biodiverziteta, ali i pred domaću javnost i institucije stavlja veliku odgovornost. Očuvanje čistih podzemnih voda u Hercegovini i krškim poljima više nije samo pitanje ekologije, već i borba za opstanak jedinstvene vrste koja ne postoji nigdje drugdje na planeti Zemlji.
(Slike preuzete sa Wikipedije)


Info Skener
Nezavisno novinarstvo, provjereni izvori i analitički kontekst za regiju i svijet.
Početna-Vijesti-Fotoreportaže-Kontakt
Redakcija
info@infoskener.com
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Prijava tema i novinarski upiti: desk@infoskener.com.
© 2026 Info Skener.-Nezavisni digitalni list osnovan u Sarajevu.
HRONIKA DOGAĐAJA I DOKUMENTARNO NOVINARSTVO
